Ministarstvo Gospodarstva

U ovome je članku prikazano trenutačno stanje u govedarskoj proizvodnji Republike Hrvatske, s osvrtom na različite gospodarske i društvene izazove koji su obilježili ovu proizvodnju od 1991. do 2024. godine. Tranzicija iz socijalističke u tržišnu ekonomiju odvijala se s nizom različitih izazova (sigurnosnih, političkih, ekonomskih i zdravstvenih), koji su u konačnici poprilično narušili stanje u govedarskoj proizvodnji. Tako je u ovome promatranom razdoblju u Hrvatskoj prestalo s proizvodnjom mlijeka preko 90 % govedarskih farma. Količina otkupljenoga mlijeka za 2023. godinu iznosila je oko 377 milijuna kg, što čini samodostatnost Hrvatske u mlijeku oko 40 %, dok je ukupna masa goveđih trupova iznosila oko 41.200 tona, što čini samodostatnost u goveđem mesu oko 74 %. Ukupan broj goveda je oko 415.000, od čega je krava u proizvodnji mlijeka oko 71.000. Vanjskotrgovinska bilanca u prometu mlijeka i mliječnih proizvoda je u negativnome odnosu za 290 milijuna eura godišnje, dok je vrijednost uvoza goveđega mesa u Hrvatsku dapače 5,4 puta veća od vrijednosti izvoza. Za stabilizaciju i unaprjeđenje postojećega stanja u govedarskoj proizvodnji bit će potrebno poprilično vremena, ali i kapitalnih ulaganja. Dosadašnji napori oporavka sektora teško su se provodili zbog velikoga pritiska dovoza pristupačnije mliječne i mesne robe iz država članica Europske unije, u kojima postoje veliki viškovi iz govedarske proizvodnje. Također, mnoge mjere oporavka sektora predložene od strane resornoga Ministarstva su bile prespore, birokratske i bez stručnoga nadzora u provedbi. Mjere opravka trebale bi biti usmjerene u revidiranje postojećih subvencija i potpora, poboljšanje postojećega stanja objekata i opreme, podizanje stručnosti i tehnoloških inovacija na farmama, veće uključivanje u promociju domaćih proizvoda, uključivanje farma u zelene i održive politike gospodarenja, jačanje proizvođačkih i uzgojnih udruženja, kao i preventivne mjere za očuvanje zdravlja goveda.

Zadaci Nacionalnog programa za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj usvojenog od strane Vlade RH za razdoblje 2021. do 2027. godine obuhvaćaju područja sljedećih pet aktivnosti: in situ očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja (Crop Wild Relatives - CWR) i divljeg jestivog bilja (Wild Food Plants - WFP), on-farm očuvanje i upravljanje, ex situ očuvanje, promocija održive upotrebe i izgradnja kapaciteta i razmjena podataka. Učinkovita provedba Nacionalnog programa omogućuje da svi važni biljni genetski izvori u Republici Hrvatskoj budu identificirani, prikupljeni, opisani i očuvani u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena te dostupni za korištenje. Informacije o opisu i procjeni svojstava čuvanih biljnih genetskih izvora pohranjuju se u bazi podataka i javno su dostupne. U narednom razdoblju nastojati će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju. Konkretne aktivnosti koje se poduzimaju u svrhu provedbe Nacionalnog programa među ostalim uključuju: inventarizaciju postojećih kolekcija biljnih genetskih izvora; ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora; očuvanje biljnih genetskih izvora in situ on farm i ex situ; održavanje i regeneraciju primki; opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini; procjena utjecaja klimatskih promjena na očuvanje/opstanak biljnih genetskih izvora; procjena gospodarskih vrijednosti biljnih genetskih izvora u poljoprivredi prehrambenoj industriji, farmaciji i energetici; daljnji razvoj informacijsko dokumentacijskog sustava; uspostavu pravila za pristup biljnim genetskim izvorima i podjelu dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja; izgradnju i jačanje kapaciteta za čuvanje biljnih genetskih izvora; praćenje europskog i međunarodnog zakonodavnog okvira u području biljnih genetskih izvora; informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genetskih izvora; te uključivanje i poticanje nevladinih organizacija i organizacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora u suradnju s Nacionalnom bankom biljnih gena. U okviru Nacionalnog programa djeluju radne skupine prema grupama kultura: industrijsko bilje, krmno bilje, ljekovito i aromatično bilje, povrće, vinova loza, voće – s podskupinama kontinentalno voće i mediteransko voće, žitarice i kukuruz te dokumentacijsko-informacijski sustav.

Ovim radom prikazana je provedba tipova operacija 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka (EV) i 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika (EM) iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. tijekom osmogodišnjeg perioda 2015. - 2022. Na temelju podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u cilju analize implementacije navedenih operacija na području Republike Hrvatske, analizirani su podaci o prijavama korisnika, njihovoj zastupljenosti na poljoprivrednim površinama po županijama, odobrenim financijskim sredstvima potpora te sagledan učinak navedenih operacija u kontekstu broja zainteresiranih korisnika za provedbu ovih operacija. Radom su također analizirani propisi, identificirane poteškoće s kojima su se susretali potencijalni korisnici i ostali sudionici nadležni za provedbu i kontrolu te ponuđeni odgovori na najčešća pitanja s kojima su se susretali korisnici provedbe ovih operacija. Osmogodišnji prosjek prijava i zatraženih potpora bio je za EV=50,63 ha i 21.993 eura potpore, a za EM=359,6 ha i 298.946 eura potpore. U osmoj godini analize učinka ukupno je bilo za EV prijavljeno109 ha i odobreno 52.312 eura, a EM prijavljeno 532,25 ha i odobreno 427.930,6 eura potpore. Iako je implementacija EV u odnosu na EM bila znatno slabija, njena učinkovitost može biti značajna jer ovisi o zadanim ciljevima, koji su postavljeni temeljem utvrđenih potreba. Kontinuirani porast površina i broja zainteresiranih korisnika za provedbu EV i EM impliciraju nastavak provedbe ovih praksi u budućnosti, a njihov dodatni doprinos u ostvarenju klimatskih, okolišnih i bioloških ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike, pružit će promocija od strane donositelja politika, savjetodavaca i djelatnika Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

In the era of global social changes and rapid technological development, free access to information of public importance has emerged as a key indicator of the level of democratic development of a society. From the perspective of social significance, free access to such information represents a decisive factor in establishing effective state and social mechanisms to combat various forms of threats, such as corruption. At the same time, free access to this type of information is defined as a fundamental human right in modern democratic societies, grounded in the principles of transparency, government accountability, and citizen participation in public affairs. However, despite its recognized social value and foundation in human rights and freedoms, certain restrictions are justifiably imposed in practice, primarily concerning the protection of national security. Even in such cases, limitations must be clearly defined by legislation. Nonetheless, the misuse of the concept of national security-often invoked as an unfounded justification for denying access to public information-may lead to mistrust in institutions. Therefore, transparency in institutional work, while respecting the need to protect sensitive data, constitutes the cornerstone of an adequate system. In the Republic of Serbia, the right to free access to information of public importance is guaranteed by the Constitution, the Law on Free Access to Information of Public Importance, and international conventions such as the European Convention on Human Rights and the International Covenant on Civil and Political Rights. Particular challenges in the realization of this right, especially in balancing national security interests with the public's right to know, arise in the defense sector. Although the defense system inherently involves specific security sensitivities, it is not exempt from the obligation of transparency. The principle of accountability in democratic societies requires that defense institutions remain accessible to the public, except in cases where disclosure would seriously jeopardize national security. Problems occur when public authorities broadly interpret and misuse the notion of national security to conceal information of public interest. The Commissioner for Information of Public Importance and Personal Data Protection plays a crucial role in overseeing the implementation of the law. However, in recent years, the capacities of this institution have been limited, while the enforcement of its decisions often depends on political will and institutional readiness to act in accordance with the law. Of particular concern is the systematic ignoring or rejection of some of the most significant requests, such as those related to the spending of public funds or contracts with private companies. One of the key challenges in the upcoming period will be strengthening the independence and institutional capacity of the Commissioner, as well as raising citizens' awareness of their right to request information. Additionally, ensuring real accountability of institutions that violate the law remains of utmost importance, as this is still insufficiently enforced in practice.

This study focuses on the transcription of the apocryphal text Isaiah's Vision, dating from the early 16th century, preserved in the Bishop's Office Book (Činovnik arhijerejski), manuscript no. 134 from the collection of the Dečani Monastery. The Vision appears as the final composition in the manuscript, though several sentences are missing at the end. The title and initial letter were left unwritten, with blank space reserved for their later addition in red ink. The name of the scribe remains unknown; the text was written in a semi-uncial script with elements of cursive. The language is Church Slavonic of the Serbian recension, with orthography characteristic of the Resava school. Inconsistencies are observed in the use of some letters. This transcription belongs to the first variant of the Vision and is preserved in four Serbian manuscripts, one of which is the Dečani copy. The narrative describes the ascension of the prophet Jeremiah to heaven, accompanied by an angel who reveals to him divine mysteries across the seven heavens. Upon completing his celestial journey, Jeremiah is instructed to return to earth and convey to the people all he has learned about the heavenly secrets. As no prior edition of this Vision exists, the remainder of the paper presents its full text based on the Dečani manuscript no. 134.

U ovom radu predstavljeno je pojmovno određenje menadžmenta u sportu, uz istraživanje njegove praktične primene. Primena menadžmenta u sportu može se predstaviti kao uspešno vođenje ideje ka ostvarenju cilja. Pored toga, u radu se analizira sportski menadžment u kontekstu komercijalizacije sporta, a sagledavaju se i paralele između poslovnog sektora uopšte i moralne odgovornosti poslovanja prema sportu. Predmet ovog rada se odnosi na fenomen komercijalizacije u sportu. Posebna pažnja posvećena je klasifikaciji bezbednosti, sa detaljnim razgraničenjem različitih vrsta bezbednosti i naglaskom na unutrašnju bezbednost. U tom kontekstu, razmatraju se oblici ugrožavanja unutrašnje bezbednosti u sportu. Osnovni cilj ovog rada je da istakne značaj komercijalizacije u sportu, kao i da produbi razumevanje ove teme kroz ispitivanje uloge moralne odgovornosti poslovnog sektora prema sportu.

Since the beginning of the COVID-19 pandemic, adherence to epidemiological measures was proved related to the information exchanged through personal networks. However, there is still limited evidence on the effect of specific network properties. Using data from a randomised national sample of adults in Croatia (N = 765), we examine the role of various personal networks attributes with regard to three dependent variables: risk assessment of COVID-19, adherence to epidemiological measures and intention to avoid vaccination. We propose "pandemic discussion networks" as personal networks that encompass social contacts with whom respondents exchange pandemic-related information. Network heterogeneity in terms of the discussants' education level contributed to more protective behaviour, while network heterogeneity in terms of age contributed to an inclination towards vaccination. These associations were confirmed independently of behavioural homophily in terms of risky health behaviour, which was also found.

This article tackles the significance and potential of the company RCE (Research Energy Centre) to implement a regional development programme and national development goals. RCE was founded in 2011 by the largest energy companies (and companies in other fields) in the Savinja-Šalek subregion in order to establish a unified development centre for energy activities. This was done to accelerate regional economic growth, emphasising the unifying role of RCE to unite the research& development projects of its founders. The priority of RCE is research & development activity based on the exploitation of a wide range of traditional local knowledge, experience and specialisation in the energy sector. Therefore, it enables the creation of quality workplaces and, in the future, it off employment possibilities for promising young experts to be involved in new innovative projects. This is also the way RCE will enhance and enable a prudent regional specialisation, which is one of priority goals of the national development strategies for the year 2020.

This paper addresses the formal and practical challenges faced by the relevant Real Estate Cadastre Office when processing changes related to mortgaged real estate. When a mortgage is registered based on a mortgage agreement in the Cadastre database, it has legal implications. Making changes to a mortgaged real estate implies altering the subject of the mortgage. However, the real estate owner cannot change the subject of the mortgage without the consent of the mortgage creditor. Since any factual change requires proper registration in the Real Estate Cadastre, it is essential to submit the necessary documents that serve as the legal basis for registration. The paper also examines specific cases that involve making changes to the subject of the mortgage.