Nasilje u obitelji se kao drustveni problem poceo evidentirati tek pocetkom 20.st, a problem nasilja nad ženama se prvi put spominje 70.-ih godina proslog stoljeca. Svjedoci smo kako je nasilje u obitelji problem koji je prisutan u svim drustvima te zahvaca sve skupine. Usluge za žrtve obiteljskog nasilja su se pocele polako razvijati krajem 19.st, a na nasim prostorima su iste zaživjele pocetkom devedesetih godina proslog stoljeca i to zahvaljujuci feministickom pokretu koji se tada poceo razvijati na podrucju Hrvatske. Danas možemo reci da je situacija bolja, svjedoci smo kako se sve vise usluga razvija, a s ciljem pomoci i podrske žrtvama obiteljskog nasilja i njihove psihosocijalne rehabilitacije. Međutim, pristup i dostupnost tih usluga i dalje nije zadovoljavajuci, obzirom na potrebe naseg drustva. Jedna od važnih usluga žrtvama obiteljskog nasilja, u kriznim situacijama i situacijama velikih eskalacija nasilja, su upravo sigurne kuce, ciji je cilj pružanje zastite žrtvama obiteljskog nasilja i njihova psihosocijalna rehabilitacija. Dom „Duga-Zagreb“, kao ustanova socijalne skrbi, otvara svoja vrata 2007. godine, a osnivac joj je Grad Zagreb koji je prepoznao potrebu za ovakvim oblikom usluge. Nakon 10 godina rada, želimo dobiti uvid u zadovoljstvo smjestajem u sigurnoj kuci i na taj nacin potaknuti temu važnosti provođenja procesne evaluacije, odnosno evaluacije programa, ciji je krajnji cilj dobiti uvid u kvalitetu pruženih usluga i mogucnosti poboljsanja istih. Rezultati pokazuju kako vecina korisnica iskazuje zadovoljstvo boravkom u sigurnoj kuci, nisu se pokazale znacajne statisticke razlike u zadovoljstvu obzirom na prethodno iskustvo boravka ili trajanja smjestaja, ali su prijedlozi za unaprjeđenje raznoliki i mogu pomoci u poboljsanju pruženih usluga.

ovog istraivanja ustanoviti povezanost izlaganja nezlostavljajuim trau-

U srednjim školama u lokalnoj sredini grada Gos-

This article analyses available indicators and evaluates the presence of violent behavior in families of Croatian war veterans and active military personnel. Based on available data and the specificity of the military profession, key risk factorsfor the appearance of family violence in the military population are analyzed.Special attention is given to stressors of the military profession that negatively affect the psychological and physical health of military personnel as well as the overall functioning of families and health effects of family's members.Due to experiences from the Homeland War, characteristics of the Croatian military population, their specificities and possible connection to the appearance of violent behavior are critically examined.Special emphasis is placed on the need and possibility for preventive action in removing or mitigation of this unwanted behavior at various social levels.

Sustavna politika mentalnog zdravlja, koju karakterizira holisticki pristup mentalnom zdravlju i koja je na dnevnom redu europskih institucija, u Hrvatskoj tek treba doci na popis važnih politickih tema. Cilj je ovog rada istražiti hrvatsku politiku mentalnog zdravlja, kako bi se potaknula rasprava znanstvene i strucne javnosti, potaknula dodatna istraživanja mentalnog zdravlja te eventualno i doprinijelo razvoju same politike. Ovo istraživanje usmjereno je na pitanje o tome kakvi su preduvjeti da mentalno zdravlje u Hrvatskoj postane važniji politicki problem. Predložen je teorijski model utemeljen na Kingdonovoj teoriji ispreplitanja tri procesna toka u postavljanju neke politike na dnevni red. Stoga se istražuje kakvo je stanje u strujama koje utjecu na to da pitanje uspostavljanja sustavne politike mentalnog zdravlja dođe na formalni politicki dnevni red. Prikupljani su podaci o akterima hrvatske politike mentalnog zdravlja, pokazateljima stanja mentalnog zdravlja u Hrvatskoj, o funkcioniranju postojeceg sustava skrbi za mentalno zdravlje, o percepciji mentalnog zdravlja u Hrvatskoj, o pozicijama hrvatskih politickih stranaka o mentalnom zdravlju, o interesnim konfliktima te o prijedlozima strucnjaka za mentalno zdravlje. Glavni nalaz rada jest da trenutno ne postoji niti jedna pretpostavka postavljanja sustavne nacionalne politike mentalnog zdravlja na dnevni red politickih prioriteta u Hrvatskoj.

godina. Rezultati su pokazali da se dvije skupine ne razlikuju u stavovima prema starijim osobama, odnosno da obje grupe imaju blago pozitivne stavove prema toj grupi. Nadalje, pozitivnija očekivanja »uspješnog« starenja pronađena su u mlađoj skupini sudionika, a sudionici koji imaju kvalitetniji kontakt s bakama/ djedovima imali su i pozitivnije stavove prema starijim

Social work professionals, like many other experts from helping professions, are exposed to the occupational stress phenomenon. The occupation stress arises from the inconsistency between work and the social environment demands and one’s inability to meet these demands. Hence, its negative end result is the burnout at work. From a broader perspective it could be argued that, burn-out at work is a process that leads one to a complete professional exhaustion which could result in one feeling utterly lethargic. Thus, insight into the research on the main sources of stress and burnout at work among the social work professionals is the aim of this paper. More so, the special emphasis will be put on the local research. Finally, the paper will aim to consolidate the most frequent research findings in regards to the sources of stress and burnout at work among the social work professionals.