U radu je analizirana rukopisna karta srednje i dijela sjeverne Dalmacije nepoznatog autora, nastala, po svoj prilici, u prvom desetljeću 16. stoljeća. Ta je karta najstariji sačuvani detaljni prikaz neke hrvatske regije, a pohranjena je u Državnom arhivu u Veneciji (Archivio di Stato di Venezia). Analizom geografskih i toponomastičkih podataka koji su u nju ugrađeni te korelacijom tih podataka s arhivskim vrelima i drugim ranonovovjekovnim kartama, utvrđeno je da je ona što se tiče kvantitete i kvalitete sadržaja činila značajan iskorak u vizualizaciji prostorne stvarnosti. Stoga je riječ o dragocjenom kartografskom spomeniku, nezaobilaznom za povijesno-geografska istraživanja Hrvatske i Jadrana kao arene višestoljetne vojnopolitičke konfrontacije Mletačke Republike, Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva (od
 1527. pod vlašću habsburške dinastije) i Osmanskoga Carstva.

Autorice se bave određenim aspektima oblikovanja granica u prošlosti i suvremenosti na prostorima današnje Hrvatske iz sociološke i povijesne perspektive. Nastoje kontekstualizirati neke okolnosti pod kojima se granice između zemalja uspostavljaju, održavaju i mijenjaju. Granice se obično konstruiraju kako bi isključivale Druge i/ili strance, a kao društveni proizvod čije se značenje s vremenom mijenja one uvijek određuju pripadnost. One se s jedne strane tiču ograničenja, podjela, konflikata i isključivanja između etničkih/nacionalnih skupina, ali i procesa proširivanja, uključivanja i redefiniranja u skladu s političkim interesima na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i nadnacionalnim razinama. Upotrebom interdisciplinarnog pristupa u komparativnoj perspektivi preispituju se uloge i značenja rubnosti hrvatskih granica u ranom novom vijeku, kada su, gotovo na istim mjestima kao i danas, granice predstavljale civilizacijsku periferiju i konfesionalno definiranu barijeru prema Drugome (Antemurale Christianitatis). Provedena analiza pokazala je da uloga granice Republike Hrvatske, među ostalim, pridonosi obrani Fortress Europe (Šengenskog područja) od neregularnih migracija, odnosno migranata kao Drugih. U radu je na izabranim slučajevima utvrđeno da političke elite, ovisno o svojim interesima, oblikuju i upravljaju granicom, čineći je (ne)propusnom za kretanje kapitala, usluga i ljudi. Pritom je svakodnevica lokalnog stanovništva na granici često bila, a i danas jest u opreci s proklamiranim politikama ograničenja nametnutima odozgo, pretvarajući granicu od prepreke u mjesto razmjene i suradnje. S druge strane, pokazalo se da fragmentacija europskog prostora i jačanje nacionalnih interesa umjesto proklamiranom idealu „Europa bez granica“ vodi osnaživanju „Europe granica“.

U radu je analiziran geomorfološki sustav koji čine jaruga i žalo Zogon na otoku Hvaru s ciljem diferenciranja prirodnih i antropogenih procesa koji utječu na promjene žala. Primjenom metoda ponovljene fotografije, orto-foto snimaka i terenskog kartiranja ustanovljeno je da se u razdoblju od 60-ih godina 20. stoljeća do danas površina žala Zogon smanjila za oko 50 %. Smanjenje žala može se povezati s recentnim antropogenim djelatnostima na širem području istraživanja, osobito višestrukim nasipavanjem korita jaruge prilikom gradnje te manjim promjenama u korištenju zemljišta i prirodnom regeneracijom vegetacije što uzrokuje smanjenje dohrane žala. S druge strane, preokret u evoluciji žala u promatranom razdoblju, koje je po definiciji akumulacijski reljefni oblik, iz akumulacijskog ili stanja ravnoteže u stanje dominantne erozije možemo povezati s recentnim klimatskim promjenama i izdizanjem relativne morske razine.

Među rijetkim kartografskim djelima u Zbirci tiskarstva i knjigovestva Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu cuva se znamenito djelo njemackog geografa Sebastiana Munstera Cosmographey oder beschreibug aller Lander […][1]. Nakon restauracije u Sredisnjem laboratoriju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, primjerak Munsterova djela u Muzeju za umjetnost i obrt kojemu uz naslovnu stranicu nedostaje i cjelokupan sadržaj posljednje seste knjige komparativnom analizom s primjercima razlicitih izdanja identificirano je kao njemacko izdanje Kozmografije objavljeno u Baselu iz 1567. godine. Postavljenu dataciju potvrđuje i primijenjena metoda identifikacije izdanja pomocu redoslijeda karti otisnutih na dvostrukim stranicama koje prethode glavnom tekstu, a koje su detaljno uspoređene i analizirane u priloženoj tablici uz tekst. Munsterovo djelo predstavlja jedinstven pothvat u povijesti tiskarstva. Na vise od tisucu stranica teksta opremljena s nekoliko stotina drvoreznih ilustracija i s vise desetaka zemljovida, donosi spoznaje o dotad poznatom svijetu pokrivajuci podrucje geografije, povijesti, etnografije, antropologije, geologije i prirodoslovlja. U radu su posebno istaknuti i Munsterovi zapisi o Dalmaciji i Istri koji cine osnovu i poticaj za daljnja istraživanja sadržaja i znacaja kartografskih prikaza dijela hrvatskih zemalja u razdoblju renesanse.[1]Naslov: Cosmographia. Beschreibūg aller Lender Durch Sebastianum Munsterum in welcher begriffen, Aller Volcker, Herrschafften, Stetten, vnd namhafftiger flecken, herkomen: Sitten, gebreuch, ordnung, glauben, secten, vnd hantierung, durch die gantze welt, vnd furnemlich Teutscher nation…Getruckt zu Basel durch Henrichum Petri. Anno M D. XLiiij. (1544.). Kasnije u tekstu ce se koristiti hrvatski naziv djela Kozmografija.

This paper deals with the development of the globalization process, meaning of the term globalization and influences that globalization has on world economy, politics and human community in general. It makes the point that globalization has negative and positive aspects, but it certainly brings big changes. The developed part of the world uses very well global conditions, in the same time playing the role of the main carrier of the globalization processes. With the development of informatics and communication technology world is becoming much smaller so that connection between two subjects in different parts of the world is made in a few minutes. Creation of economic and politic integrations is also one of the causes and consequences of globalization.

U podmorju duž cijele istočne obale Jadrana nalaze se brojni krški oblici potopljeni posljednjom gornjopleistocensko-holocenskom transgresijom. Općenito, većina procesa u okviru okršavanja prestaje na razini erozijske baze koja je u slučaju priobalnog krša apsolutna erozijska baza – razina mora. Međutim, u podmorju i priobalnom dijelu istočnog Jadrana brojni su primjeri gdje se i ispod morske razine djelomično nastavilo okršavanje (korozija) i okršavanju bliski procesi (mehanička erozija i bioerozija), a poznati su i primjeri značajne promjene hidrogeoloških funkcija pojedinih priobalnih hidroloških sustava uzrokovanih izdizanjem morske razine.

Regardless of the fact that the traditional usage of rural landscapes was agricultural, a degradation of landscape values, as well as an onset of natural succession, occur due to contemporary lifestyle. This can lead to negative effects regarding land-use change. This paper focuses on the south-eastern part of Pag island and explores the possibilities for the revitalisation of its neglected areas by envisioning its future development as an olive-growing region. The final goal was to define a planning procedure framework which would enable the creation of a strategic vision to be transformed into a comprehensive spatial development strategy for the research area. This area encompasses the territory between Kaštela in the north-west and the Pag’s bridge in the south-east which administratively belongs to the Zadar County and includes the Town of Pag, and the Kolan and Povljana municipalities. Olive-growing has been recognized as the strategic choice for development because of its tradition in the area and the potential integration with other relatable activities. Based on the SWOT analysis, an appropriate mission, a vision and strategic goals were defined for developing Pag as an olive-growing region. Further landscape planning methods included (1) the Lynch mapping analysis, (2) the Forman and Godron landscape ecology analysis and (3) the landscape pattern analysis. The results were then used together with digital orthophoto imagery to overlay and analyse relevant information. Hand drawings as well as AutoCAD, ArcGIS and image editing computer programmes were used in the process. This analytical phase was then followed by the development of several alternative spatial zonings, diagrams and concepts based on a preferable neighbourhood matrix and the activity sizing table. The planning process resulted in a concept for spatial development of the research area which would enable the implementation of the strategic vision. The main goal of this planning procedure was to preserve and improve the rural landscape of Pag island.

In this paper, modern definition of island established by the IHO has been accepted, and classification of islands, islets, rocks and rocks awash has been proposed according to their areas. The coastline of the Croatian part of the Adriatic Sea was digitized from topographic maps produced at the scale of 1 : 25 000 (TM 25). Topographic maps used for digitization are more precise than the maps that were used in earlier works and consequently the data on the number of islands and their coastline lengths and areas are more precise. Polygons of islands were closed in GIS package AutoCAD Map 2000, and each was given its name. From the obtained database and classification of islands, islets and rocks, in the coastal sea area of the Republic of Croatia 79 islands, 525 islets, and 642 rocks and rocks awash, or a total of 1246 have been recorded. Furthermore, it has been established that on TM 25 the island of Cres has the largest area (405.70 km2), although in literature so far (including atlases) the island of Krk was most often cited as the largest island in the Adriatic Sea. The island of Pag has the longest coastline length of 302.47 km.

The paper takes into consideration the basis of the contemporary knowledge of the Croatian islands. The author has presented the essential features of geographical and geopolitical space and the characteristics of evaluating the insular position. The characteristics of traffic system, the relation between the continental state and insular autonomy, cultural and linguistic peculiarities, territorial sea and maritime borders, supply and help policy and environment problems have been pointed out. Special attention has been paid to geopolitical significance of these islands in the Adriatic.

This paper analyses the influence of metallurgy, the leading branch of industry in Sisak in the second half of the twentieth century, on the urban development of settlements. It also carries the short retrospective of the development of Željezara Sisak (Sisak Steelworks), since the urban transformation of the town is mostly based on the development of industry. New vacancies led to demographic changes that in the first place manifested in changes of the territorial arrangement of population. The influence of Željezara Sisak is clearly visible in the territorial expansion of the town, housing development and traffic system development as well as in educational system, recreation system etc.