This study analyzes the state of mechanization and productivity in forest operations conducted by the Public Forestry Company »Unsko-Sanske Šume« Ltd. Bosanska Krupa (PFC) and private contractors in the Una-Sana Canton (Bosnia and Herzegovina). Data were collected through structured questionnaires targeting both the public company and eight private enterprises involved in felling, skidding, forwarding, and timber transport. Findings indicate that felling and processing are exclusively performed using chainsaws, without the integration of harvesters or modern mechanized systems. The average age of chainsaws is relatively low (2.44 years), reflecting routine replacement, particularly within private enterprises. In contrast, skidders and trucks demonstrate significant technical obsolescence, averaging 26.1 and 17.8 years, respectively. Forwarders constitute the most modern segment of mechanization, with an average age of 12.75 years and daily productivity between 100 and 135 m³. Skidders, primarily Timberjack and LKT models, achieve daily outputs ranging from 24.1 to 35 m³, while newer forwarders, including John Deere and Ponsse models, exhibit substantially higher productivity. Trucks, used for long-distance transport, display consistent outputs of 28–30 m³/day. Comparative productivity analysis reveals that the performance of locally used machinery is in some cases competitive with, but often inferior to, international benchmarks due to challenging terrain and outdated equipment. Despite partial modernization efforts, the overall mechanization level remains modest, particularly in the public sector. Regulatory constraints, limited capital investments, and aging equipment continue to hinder the technological advancement and economic viability of forestry operations in the region.

Forests play a growing role in the economics of climate change, functioning simultaneously as major carbon sinks and strategic assets within climate policy, carbon markets and the emerging bioeconomy. This review synthesises recent scientific and policy literature to examine how climate change is reshaping the ecological and economic foundations of European forests. Intensifying droughts, storms and pest outbreaks are altering forest productivity and stability, producing significant fluctuations in wood supply and price dynamics. These ecological impacts generate economic vulnerabilities that extend across value chains and undermine long-term investment certainty.Forests are increasingly embedded in complex governance systems that include international climate agreements, EU climate legislation and emerging certification frameworks for carbon removals. While their role in most compliance carbon markets remains limited, voluntary carbon markets provide substantial economic opportunities, particularly for nature-based removals. Corporate net-zero strategies and rising demand for high-integrity credits position forests as important contributors to climate mitigation outside regulated systems. At the same time, adaptation measures (such as species diversification, improved forest management and enhanced monitoring) are essential for maintaining both ecological resilience and economic viability.The review identifies a persistent gap in the literature: the lack of integrated analyses that combine ecological trends, market behaviour and carbon governance. By addressing this gap, the article highlights the potential of forests to contribute meaningfully to climate mitigation through carbon storage, removals and substitution benefits. Realising this potential, however, requires coherent policies, credible market mechanisms and proactive management strategies. Forests can serve as a crucial pillar of Europe’s climate transition if ecological, economic and governance dimensions evolve in a coordinated and forward-looking manner.

Ozljede na radu i profesionalne bolesti radnika pouzdan su indikator procjene stanja sigurnosti pri radu. U vremenu kada se i u gospodarenju šumama kao najviši prioriteti postavljaju zdravlje i sigurnost radnika, prijeko je potrebno ovomu problemu posvetiti adekvatnu pažnju. U radu je analizirano stanje sigurnosti pri šumskom radu šest šumarskih poduzeća u Federaciji BiH, a provedena analiza obuhvatila je 12 različitih pokazatelja. U analiziranim razdobljima zabilježeno je 1516 ozljeda na radu, od čega je osam s fatalnim ishodom. Najviše ozljeda dogodilo se neposrednim izvršiteljima radnih operacija pridobivanja drva (65,3 %), a najrizičnija je profesija sjekač (45,4 %). Predmet rada (drvo i grane) bili su najčešći materijalni uzrok ozljeda (43,8 %), a najčešće su ozlijeđeni ekstremiteti radnika – noge i ruke (68,3 %). Na osnovi broja ozljeda po obujmu izrađenoga drva (2,87/10 000 m3), broja smrtnih slučajeva (1,52/mil. m3) te indeksa od 51 ozljede na 1000 zaposlenika stanje sigurnosti pri radu može se ocijeniti kao iznimno nezadovoljavajuće. Osim potrebe za unapređenjem općih i posebnih propisa te šire stručne i javne rasprave o značenju ove problematike, kao jedno od rješenja koje će, među ostalim, popraviti stanje sigurnosti pri šumskom radu u relativno kratkom vremenu, nameće se veća primjena suvremene tehnologije u tehnološkom procesu pridobivanja drva.

Temeljni su fenomen Nacionalnoga parka Plitvička jezera voda i šumski ekosustavi, a klimatske promjene utječu na oboje. Jedno od obilježja promjene klime sve su učestalija sušna razdoblja. Različitim metodama analizirana je učestalost i trajanje suše. Analiziran je i trend glavnih klimatskih elemenata i indeksa suše te trend vodostaja vodotoka u Nacionalnom parku. U četrdesetogodišnjem je razdoblju ukupno bilo deset sušnih godina. Količina oborine i srednja godišnja temperatura zraka povećavale su se na meteorološkoj postaji Korenica. Trend indeksa suše također se statistički značajno povećavao prema vlažnijim uvjetima. Za analizirano razdoblje broj se sušnih mjeseci smanjivao na istraživanom području, ali to nije bilo statistički značajno. Neki se vodotoci povećavaju, a nekima se smanjuje srednja vrijednost. Utvrđena je povezanost indeksa suše te broja sušnih mjeseci i vodostaja vodotoka. S obzirom na oborinu, sušu i vodostaj trebalo bi biti dovoljno vode za potrebe šumskoga drveća i ostalih organizama u šumskom ekosustavu u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

U radu se prikazuje proces proizvodnje toplinske i električne energije u kogeneracijskom postrojenju te proces proizvodnje drvnih peleta. Cilj je ovoga rada analizirati dobit energije (EROI) od energenata koji nastaju kao proizvod sadržan u toplinskoj i električnoj energiji te energiji koja je sadržana u drvnim peletima. Prema dobivenim rezultatima proizvodnja samo električne energije iz drvne biomase u kogeneracijskom postrojenju nije isplativa s energijske točke gledišta jer je dobivena električna energija tek 1,43 puta veća od uložene energije drva (EROIel = 1,43 : 1). Dobivena je toplinska energija 4,38 puta veća od uložene energije drva (EROItopl = 4,38 : 1), dok je dobivena energija kod proizvedenih drvnih peleta 4,81 puta veća od uložene energije drva (EROIpel = 4,81 : 1). Takav dobitak energije u proizvodnji toplinske energije u kogeneracijskom postrojenju i drvnih peleta energijski je isplativ, ali je višestruko nepovoljniji u odnosu na upotrebu drvne sječke, a posebice u odnosu na upotrebu kratko cijepanoga drva u kotlovima za dobivanje samo toplinske energije. Drvo je obnovljiv izvor energije i njegovom ekonomičnom upotrebom može se stvoriti značajan energijski dobitak, ali zbog trenda upotrebe obnovljivih izvora energije i sve veće potrebe za električnom energijom takav je način dobivanja električne energije financijski isplativ, iako on nije opravdan s gledišta energijske isplativosti.

Upotreba fotozamki posljednjih petnaestak godina uobičajena je praksa brojnih studija vezanih uz istraživanje divljih životinja. Kamere se razlikuju veličinom, načinom napajanja i pohrane/slanja podataka, konstrukcijom, performansama i na koncu namjenom. U ovom su istraživanju uspoređena dva načina rada fotozamki u monitoringu divljih životinja (krupnih sisavaca) u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Prvi je način rada ciklično snimanje svakih 30 min. Drugi je način rada snimanje po aktivaciji senzora pokreta. U šest mjeseci ukupno je snimljena 36 621 fotografija, od čega je 28 618 fotografija snimljeno cikličnim snimanjem, a 8003 snimljene su na temelju aktivacije senzora pokreta. Od cikličnih snimaka samo je 1 % fotografija iskoristivo (životinja koja je predmet istraživanja), dok je kod drugoga oblika snimanja 30 % fotografija bilo iskoristivo. Rezultati pokazuju značajne razlike između dvaju načina programiranja rada kamera u korist programiranja kamere da radi samo po aktivaciji senzora pokreta.

Radna je snaga ukupnost čovjekovih fizičkih i duhovnih sposobnosti koje se mogu koristiti za proizvodnju uporabnih vrijednosti bilo koje vrste. Kao ekonomski aktivni dio stanovništva, ona je najznačajniji čimbenik, pokretač i nositelj procesa proizvodnje u svim tipovima društva i gospodarskim djelatnostima. U šumarstvu proizvodni šumski radnici, tj. kvalitetna, stručno osposobljena i održiva radna snaga temeljni je preduvjet za uspješnu šumsku proizvodnju te sastavna i neodvojiva komponenta u suvremenoj, općeprihvaćenoj paradigmi održivoga gospodarenja šumama. Šumarski se sektor danas, međutim, sve više suočava s problemom nedostatka šumskih radnika i izazovom osiguranja kvalificirane i održive radne snage. U radu se stoga općim obilježjima i pokazateljima šumskoga rada (uvjeti rada, sigurnost i zdravlje radnika, psihofizički zahtjevi pri radu i sl.) prikazuje stanje i položaj radne snage u šumarstvu u Europi i u svijetu. Posebno se iznose određena pitanja i problemi s kojima se danas šumarski sektor susreće u pribavljanju i osiguranju potrebne radne snage (nedostatak radnika, iseljavanje ruralnih područja, manjak interesa za rad u šumarstvu, neformalno zapošljavanje, starenje radne snage, šumarski poduzetnici, migrantska radna snaga i sl.). Svrha se rada sastoji u senzibilizaciji struke i javnosti na pitanja radne snage u šumarstvu, njezina stanja i održivosti te se obuhvatnim pregledom glavnih problema i izazova nastoje pružiti podloge koje mogu biti važna polazišta u unapređenju položaja radne snage u šumarstvu te cjelokupnoga gospodarenja šumama.

Važno je znati kako će klimatske promjene utjecati na pojedine šumske vrste, a pritom je jednako važno istraživati i mjeriti značajke biljaka koje je relativno lako kvantificirati, a koje su snažno povezane s cjelokupnim funkcioniranjem biljke. Iz toga je razloga provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća na petogodišnjim sadnicama obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./ Liebl.) porijeklom iz dviju provenijencija čija se staništa odlikuju sličnim orografskim i edafskim, a različitim klimatskim značajkama, što je posebno izraženo u količini oborine. Prema tomu, jedna je provenijencija s područja Slavonskoga Broda koja raste na staništu s manjom količinom oborine (suha provenijencija), a druga s područja Karlovca koja uspijeva na staništu s većom količinom oborine (vlažna provenijencija). Na lišću biljaka iz tih provenijencija mjerena je površina lišća (LA), gustoća puči (SD), lisna masa izražena po površini (LMA) i sadržaj suhe tvari u lišću (LDMC). Provedeno istraživanje funkcionalnih značajki lišća potvrdilo je da je hrast kitnjak u odnosu na običnu bukvu bolje prilagođen na sušne stanišne uvjete pa se može pretpostaviti da će pod utjecajem globalnih klimatskih promjena biti kompetitivniji u odnosu na običnu bukvu. Međutim, obična je bukva pokazala veću fenotipsku plastičnost koja joj može omogućiti bolju prilagodbu na buduće suše stanišne uvjete. Nadalje, utvrđeni obrazac diferencijacije sušnije i vlažnije provenijencije, uzimajući u obzir obje vrste, pokazuje njihovu ekotipsku diferencijaciju. Pri razmatranju utjecaja klimatskih promjena na prirodne populacije tih dviju vrsta treba uzeti u obzir njihovu fenotipsku plastičnost, ali i uočenu funkcionalnu ekotipsku diferencijaciju.

Šume i šumsko zemljište danas pružaju višestruku korist čovjeku koji obitava u prirodi. Ubrzan i stresan način života čovjeku nameće potrebu da se skloni daleko od gradske gužve, a upravo se takva mjesta sve češće nalaze u parkovima prirode. Šume parka prirode uistinu mogu dati traženi mir posjetitelju, a Lonjsko polje i Medvednica su dva parka koja se sastoje od velikih, ali različitih šumskih površina. Također su to dva vrlo zanimljiva parka prirode, svaki specifičan na svoj način. Park prirode Medvednica rekreacijsko je područje u neposrednoj blizini milijunske gradske aglomeracije koji pruža velike mogućnosti za razvoj rekreacijskih aktivnosti. Šume na Medvednici ne služe samo za proizvodnju drvnih sortimenata, nego ih istodobno građani grada Zagreba i ostali ljudi koriste za svoju svakodnevnu rekreaciju. Pristup Parku prirode Medvednica omogućen je pješacima, biciklistima, posjetitelji mogu doći i osobnim automobilima i javnim prijevozom (autobus), a uskoro će u pogonu biti i žičara. Sadržaji koji se nude posjetiteljima su: poučne staze, planinarske staze, interpretativne šetnje, posjet Medvedgradu, špilji Veternici i rudniku Zrinski. Uz to, tu su i ugostiteljsko-smještajni kapaciteti te planinarski domovi. Park prirode Lonjsko polje je poplavno područje u kojemu dominiraju hrast lužnjak, crna joha, poljski jasen i nizinski brijest. Izgrađene su pješačke i edukativne staze, prihvatni centri, suvenirnice, osigurana plovidba čamcima iz pristaništa u Krapju, ali i povezanost autobusnim linijama. Ta infrastruktura i sadržaji, uključujući i edukativne programe, osnova su za pružanje višednevne usluge i zadržavanje posjetitelja na tom području. Posjetitelji u najvećem postotku uz pješačenje koriste vidikovce i promatranje ptica kao rekreativni sadržaj u Parku prirode Lonjsko polje. U članku se kroz opis svakog pojedinog parka prirode ukazuje na bitne razlike između ta dva područja, ali i sličnosti koje ih na neki način povezuju.

U radu je provedeno istraživanje petnaest različitih šumskih kamionskih skupova za prijevoz drva u vlasništvu poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Bjelovar. Osnovni podaci koji su korišteni za analizu šumskih kamionskih skupova za prijevoz drva su: prijeđeni kilometri (pun, prazan), ukupna potrošnja goriva, broj dana rada (u radu, u kvaru, ispravni izvan rada), prevezeno drvo, broj tura, starost i tip vozila. Analizom podataka iskazana je potrošnja goriva prema više kriterija, stupanj iskorištenosti i tehničke ispravnosti kamionskih skupova te odnos vožnje s obzirom na relaciju pun – prazan. Na osnovi rezultata istraživanja donosi se preporuka za organizacijska rješenja kamionskoga prijevoza drva i smjernice za unapređenje i modernizaciju tehničkih rješenja na šumskim kamionskim skupovima.