Zadaci Nacionalnog programa za očuvanje i održivu uporabu biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj usvojenog od strane Vlade RH za razdoblje 2021. do 2027. godine obuhvaćaju područja sljedećih pet aktivnosti: in situ očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja (Crop Wild Relatives - CWR) i divljeg jestivog bilja (Wild Food Plants - WFP), on-farm očuvanje i upravljanje, ex situ očuvanje, promocija održive upotrebe i izgradnja kapaciteta i razmjena podataka. Učinkovita provedba Nacionalnog programa omogućuje da svi važni biljni genetski izvori u Republici Hrvatskoj budu identificirani, prikupljeni, opisani i očuvani u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena te dostupni za korištenje. Informacije o opisu i procjeni svojstava čuvanih biljnih genetskih izvora pohranjuju se u bazi podataka i javno su dostupne. U narednom razdoblju nastojati će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju. Konkretne aktivnosti koje se poduzimaju u svrhu provedbe Nacionalnog programa među ostalim uključuju: inventarizaciju postojećih kolekcija biljnih genetskih izvora; ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora; očuvanje biljnih genetskih izvora in situ on farm i ex situ; održavanje i regeneraciju primki; opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini; procjena utjecaja klimatskih promjena na očuvanje/opstanak biljnih genetskih izvora; procjena gospodarskih vrijednosti biljnih genetskih izvora u poljoprivredi prehrambenoj industriji, farmaciji i energetici; daljnji razvoj informacijsko dokumentacijskog sustava; uspostavu pravila za pristup biljnim genetskim izvorima i podjelu dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja; izgradnju i jačanje kapaciteta za čuvanje biljnih genetskih izvora; praćenje europskog i međunarodnog zakonodavnog okvira u području biljnih genetskih izvora; informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genetskih izvora; te uključivanje i poticanje nevladinih organizacija i organizacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora u suradnju s Nacionalnom bankom biljnih gena. U okviru Nacionalnog programa djeluju radne skupine prema grupama kultura: industrijsko bilje, krmno bilje, ljekovito i aromatično bilje, povrće, vinova loza, voće – s podskupinama kontinentalno voće i mediteransko voće, žitarice i kukuruz te dokumentacijsko-informacijski sustav.

Pšenica je po proizvodnji druga najvažnija ratarska kultura u Republici Hrvatskoj. Uvođenjem Kodeksa otkupa žitarica i uljarica, pored uroda zrna, sve veća važnost poklanja se parametrima kvalitete zrna pšenice, prvenstveno sadržaju proteina i hektolitarskoj masi, koji direktno utječu na cijenu pšenice prilikom otkupa. Genetski potencijal sorte kao i okolinski uvjeti izravno utječu na navedene parametre. Trogodišnjim istraživanjem provedenim na lokaciji Staro Topolje na 12 sorti ozime pšenice, uzgajanim pri tri različite razine gnojidbe dušikom, procijenjen je utjecaj godine, sorte i tretmana dušičnim gnojivom na sadržaj proteina, hektolitarsku masu i masu 1000 zrna. Prema dobivenim rezultatima utvrđen je signifikantan utjecaj godine, sorte i tretmana dušičnim gnojivom na sadržaj proteina. Najveći utjecaj na ovo svojstvo imala je godina, zatim tretman dušičnim gnojivom, a najmanji sorta. Signifikantan utjecaj godine i sorte utvrđen je i za hektolitarsku masu, dok tretman dušičnim gnojivom nije signifikantno utjecao na ovo svojstvo, uz činjenicu da je utjecaj godine bio znatno veći u odnosu na sortu. Također je utvrđeno da su sve testirane sorte jednako reagirale na tretman dušičnim gnojivom. Prosječni sadržaj proteina pri najnižoj količini primijenjenog dušičnog gnojiva iznosio je 11,08 %, pri srednjoj 11,95 %, a pri najvišoj 12,89 %.

U radu su prikazani rezultati ispitivanja prinosa četiri sorte ozime pšenoraži koje su zastupljene u širokoj proizvodnji u Srbiji: PKB Kardinal (Institut PKB Agroekonomik), Trijumf i Favorit (Centar za strna žita, Kragujevac) i Odisej (Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad). Istraživanja su provedena na pokusnom polju Instituta PKB Agroekonomik, u Padinskoj Skeli, u godinama proizvodnje 2019. i 2020. Utvrđena je statistički značajna razlika u prinosu po godinama i sortama. Najveći prinos ostvarila je sorta PKB Kardinal (9437 kg ha-1 ), a najmanji sorta Favorit (6877 kg ha-1 ), u obje godine ispitivanja. U 2020. godini, koja je bila povoljnija za proizvodnju, ostvaren je prosječan prinos za sve sorte od 9010 kg ha-1 , dok je u 2019. godini ostvaren prinos od 7811 kg ha-1 . Sadržaj proteina u zrnu ovisio je o ispitivanim sortama i godinama. U prosjeku, sadržaj proteina se kretao od 12,02 % (Odisej) do 14,40 % (Favorit). Gledajući godine, prosječan sadržaj proteina u zrnu bio je veći u sušnoj vegetacijskoj sezoni 2018./2019. za oko 27 % nego u kišnoj 2019./2020.

Sjeme povrtnih vrsta namijenjeno vrtlarima hobistima uglavnom je iz uvoza, kategorije standard i pakirano u sitnim pakiranjima. Uvoznici koji prepakiravaju sjeme obavezni su nakon pakiranja ispitati klijavost. Neprodane količine sjemena povlače se s tržišta na kraju sezone i plasiraju u iduće dvije do tri sezone bez kontrole klijavosti te se događa da sjeme u prodaji ima lošu klijavost ili uopće nije klijavo. Cilj istraživanja bio je ispitati klijavost sjemena 24 povrtne vrste na uzorcima partija sjemena skladištenih u klimatiziranom skladištu i na uzorcima istih partija koje je na tržištu dvije vegetacijske sezone te usporediti s ispitanom klijavosti nakon uvoza. Istraživanjem je utvrđeno da klijavost sjemena celera listaša (Apium graveolens var. secalinum L.), celera korjenaša (Apium graveolens L.), peršina listaša (Petroselium crispum ssp. crispum L.), poriluka (Allium porrum L.), boba (Vicia faba L.), paprike (Capsicum annuum L.) i špinata (Spinacia oleracea L.)pada neovisno o uvjetima skladištenja, dok uvjeti skladištenja značajno utječu na klijavost kupusa (Brassica oleracea L.), brokule (Brassica oleracea L. var. italica), salate (Lactuca sativa L.) i cikle (Beta vulgaris L. var. conditiva). Od ukupno 24 partije sjemena povrtnih vrsta uzorkovanih u skladištu dorađivača (uvoznika) njih 46% nakon 20 mjeseci ne zadovoljava propisanu minimalnu klijavost, dok od istih partija sjemena uzorkovanih u skladištu laboratorija (kontrolirani uvjeti) ne zadovoljava njih 29%. Skladištenjem sjemena na temperaturi 15° C na tamnom i suhom mjestu te kontrolom klijavosti nakon svake vegetacijske sezone može se značajno utjecati na kvalitetu sjemena povrtnih vrsta na tržištu.

Provedenim istraživanjem pokušalo se ustanoviti djelovanje stimulatora klijanja EkoBooster 1 na početni rast i razvoj paprike. Ispitivanja su provedena na sjemenu paprike sorte Podravka u laboratorijskim uvjetima na filter papiru pri temperaturama 20C i 20-30C. Sjeme paprike tretirano je 1%-tnom otopinom preparata EkoBooster 1 u trajanju od 20 minuta. Kod energije klijanja sjemena nije uočena statistički značajna razlika između sjemena tretiranog stimulatorom klijanja i netretiranog sjemena niti na jednoj razini temperature, ali je zato klijavost sjemena povećana kod sjemena tretiranog stimulatorom klijanja na obje razine temperatura. Klijavost je kod netretiranog sjemena u odnosu na sjeme tretirano stimulatorom klijanja pri tempera-turi ispitivanja od 20C bila manja za 9%, a pri temperaturi od 20-30C za 4%. Postotak nenormalnih klijanaca i neklijavog sjemena je smanjen u odnosu na netretirano sjeme. Masa svježih i zdravih klijanaca poveća-na je na obje razine temperatura ispitivanja u odnosu na netretirano sjeme. Temeljem rezultata provedenih istraživanja može se zaključiti da tretman sjemena stimulatorom klijanja daje pozitivne učinke na ispitivana svojstva što je naročito značajno u uvjetima nepovoljnih temperatura u početnim fazama razvoja paprike.